BRZE VESTI:

ARSEN ULČAR - INTERVJU

07.08.2011

 

Iza nas su dve kružne trke novoosnovanog regionalnog Kupa Sigurnost na Cestama koji je neke oduševio, neke baš suprotno duboko razočarao. U Banja Luci takmičari i publika iz Srbije, Crne Gore i Bosne komentarisali su mali broj učesnika koji su došli iz Hrvatske. Da bi što bolje shvatili situaciju kod komšija razgovaramo sa istaknutim hrvatskim sportskim radnikom i Predsednikom Odbora za auto sportove HAKS-a,gospodinom Arsenom Ulčarom.

 

„Što se tiče kruga u Banja Luci i hrvatskih vozača moram ti reći da je krug u Hrvatskoj zapravo umro unazad 3 godine kada se ugasio posljednji ozbiljan KUP. Vozači su većinom prešli na brdo i realno nema spremnih auta za krug u HR.“ – pojašnjava situaciju Ulčar koji je u auto sportu još od 1980-te godine – „Naime, naši vozači vrlo nerado izlaze van države. Za mene je veliki uspjeh i trojica u Banja Luci, 5-6 na brdu Glava Zete i očekujem najveći broj u Cazinu na brdu. Tu su svakako nastupi u Makedoniji na brdu (realno 1-2) i drugi krug u Banja Luci (želio bi da ih bude više no na prvoj utrci). Po meni to je dobra naznaka za buduće godine i suradnju u regionu. Svaka od država ima svoja prvenstva i veliki broj utrka u domaćim prvenstvima. U vrijeme ove krize, dobro je ako se netko uopće odluči negdje dalje putovati. Mislim da je ovaj KUP dobar temelj za dalje, a na masovnosti će se kroz godine sigurno dobiti i to u svim disciplinama. To je moje mišljenje.“

 

 

Gospodina Ulčara smo pitali i za rešenje problema i kako Kup podići na viši nivo – „Mislim da je sada pravi trenutak. Ako ga i u drugim savezima tako osjećaju i ako bude volje, sve je realno izvedivo. Utrke čak mogu postati zanimljive sponzorima, kojih sada na ovim prostorima sa istim interesima, ima podosta. Mislim da se nacionalni kalendari prvo trebaju umanjiti na realno 6-7 trka maksimalno. Od toga bi trebalo da su dvije u susjednoj zemlji i tako u svim disciplinama - krug, brdo rally. Recept je vrlo jednostavan. Mislim i da je provediv, uz malo volje. Da ima nesuglasica već u startu, ima. Da se to da riješiti, da se. Dakle ova bi godina do kraja sezone trebala pokazati realnost ove priče. Još ako se desi da se Borković u Buzetu sa Prekom bori za titulu prvaka Europe na brdu, što je realno moguće, došlo bi dosta publike iz Srbije i Slovenije i vjerujem dosta vozača,  i to bi bio najveći pomak u posljednjih 20 godina u dijelu suradnje.Mislim da je početak priče oko suradnje Hrvatska - Srbija ipak konkretno otvorena nastupom vozača iz Srbije na Istarskom Rally-u u Puli prošle godine. Suradnja sa BiH i Makedonijom postoji već nekoliko godina (brdo),a slična je priča i sa Crnom Gorom (brdo i krug). Sve dalje trebalo bi biti u smjeru ozbiljnije suradnje i to ne samo vozača Srbije i Hrvatske već svih iz regiona. Ako to mogu u drugim sportovima kroz razne regionalne lige, zašto to ne bi mogli automobilisti !?“

 

Razgovor smo iskoristili da gospodina Ulčara pitamo i o problemu klasa i divizija u novoosnovanom KUP-u i kako vozni park svih zemalja učesnica što više približiti i time trke načiniti zanimljivijim – „Što se tiče klasa, moje je iskustvo da treba osigurati nastup i konkurentnost malih klasa, jeftinijh. Putem bodovanja, može se recimo riješiti i da teoretski vozači malih klasa mogu biti prvaci grupa. Tako nešto primjenjeno je u Prvenstvu Hrvatske na brdu i za sada dobro funkcionira (cca 10-tak godina). Otvaranje većeg broja klasa otvara mogućnost da svatko ko ima vozilo nastupi i time se potencijalno proširuje broj vozila po grupama. U konačnici nije bitna klasa već je bitna masovnost i u konačnici prvak u grupi. Dakle, neovisno o broju klasa, prvak je samo jedan u okviru grupe. To je vrlo bitno pojasniti. Iz ex YU ostalo je naslijeđe kako veliki broj klasa uništava i degradira auto sport, a sve zato jer su se tada propisivale i bodovale isključivo klase. To nikako ne mora biti tako. FIA je propisala nekoliko grupa a u okviru njih hrpu klasa prema kubikaži. Zašto bi u okviru grupe samo oni sa najjačim automobilima bili u prednosti? Ako vozačima u okviru njihovog poretka u klasama dodjeljujemo bodove koje oni prenose u grupu, a još ih nagradimo bonus bodovima za konkurenciju (pa recimo onim klasam gdje starta 6 i više vozila damo bonus bodove) tada smo realno otvorili mogućnost da i oni u manjim klasama nastupe, bore se među sobom i teoretski mogu postati prvaci grupa. Ovo je prijedlog iza kojeg stojim i koji može donijeti neke promjene u smislu masovnosti na bolje. Kada se jednom dobije masovnost, možda se iskristaliziraju stvari pa će biti moguće i izdvojiti neke klase kao samostalne i staviti ih u konkurenciju osvajanja Prvenstva-KUP-a. Može se recimo najbrojnija klasa proglasiti Prioritetnom KUP klasom, prvak te klase može biti posebno nagrađen i slične stvari. Tema je doista opširna a ja bi ti mogao o tome napisati knjigu. Ovo što sam prije izložio još je uvijek po mom sudu rješenje za pokretanje priče. Naravno da su najinteresantnije utrke istih automobila, nešto poput kupova, i to posebno na krugu. Nažalost, u situaciji u kojoj se auto industrija našla, za sada ne vidim kvalitetno rješenje po tom pitanju, ali u budućnosti .... !? Ovo je samo moje razmišljanje u okviru trenutka u kojem živimo sa projekcijom za neku bližu budućnost. Strategija razvoja auto sporta zahtijeva ipak malo više rasprave i uključenje u raspravu više sijedih glava ali i više mladaca, dakle svih koji nešto na ovu temu imaju reći. Koliko znam, niti kod nas u Hrvatskoj a niti kod vas, nije ozbiljno pročešljanja ova tema-kada mislim ozbiljno, mislim da je provedu oni koji bi to trebali a to su prvenstveno savezi koji upravljaju sportom. Nažalost, uvijek zbog nekih sitnih interesa (čitaj privatnih) cijela inicijativa uopće ne ugleda svijetlo dana. I tako to traje, traje i traje i trajati će samo ne znam do kada. Na kraju želim reći da sam uvijek vjerovao u kvalitetna rješenja i napredak auto sporta, pa kod toga ostajem i danas.“ – završava eksluzivni razgovor za GonzaRacing gospodin Arsen Ulčar.